Biološke osnove koncepata
Pri rođenju teleta sva četiri dela složenog želuca su prisutna kao i kod odraslih preživar. Međutim, predželuci, burag, mrežavac i listavac su neaktivni i nerazvijeni. Jedini deo želuca koji je funkcionalan je sirište, tako da tele od rođenja pa do starosti od dve nedelje funkcioniše kao monogastrična životinja.
Odnos veličine pojedinih delova složenog želudca od rodjenja pa do zrelosti:

Kako jedinka raste raste i sirište, međutim porast buraga je znatno veći te on postaje najvažniji deo složenog želudca kod odraslih preživara. Kada se predželuci u potpunosti razviju tele počinje da funkcioniše kao odrasli preživar. Zadatak ili cilj ishrane u ovom periodu je da se ubrza razvoj predželudaca kod teleta.
Preruminalno varenje hrane
Kao što je već pomenuto predželuci su kod novorođene teladi afunkcionalni i nerazvijeni (retikulorumen pri rođenju ima zapreminu od samo 500 ml) sa malo tkiva i bez mikroorganizama. U odsustvu funkcionalnog retikulorumena, varenje hrane kod teleta u potpunosti zavisi od digestivnih enzima koji se luče u sirištu i tankim crevima.
Kod mlade teladi, neke tečnosti mogu da zaobiđu burag i da idu direktno u sirište kroz ezofagealni žljeb. Žljeb se formira od mišićnog zida retikulorumena, a ceo proces je kontrolisan nervnom stimulacijom. Sisanje i proteini iz mleka stimulišu formiranje ezofagealnog žljeba. Tako, mleko, kolostrum i mlečne zamenice mimoilaze burag. Voda, međutim ulazi u buraga, a ne u sirište (osim ako tele ne konzumira vodu neposredno posle uzimanja mleka). Ezofagealni žljeb se formira bilo da se telad hrane preko boce sa cuclom, kantice sa cuclom ili otvorene kofe.

Razvoj buraga
Funkcionalni burag deluje kao komora za fermentaciju, gde mikroorganizmi vare kompleksne ugljene hidrate i hranu sa visokim sadržajem sirovih vlakana. Zid buraga kod odrasle krave je prekrivena velikim brojem papila. Papile nalikuju prstima čime značajno povećavaju površinu sluzokože buraga, kroz koju se hranljive materije apsorbuju. Razvoj papila je stimulisan krajnjim proizvodima mikrobne razgradnje hrane, posebno buternom kiselinom i u manjoj meri propionskom kiselinom.

Nakon nekoliko dana od rođenja, u buragu teladi počinje da se razvija mikrobna populacija. Broj i tip bakterija koje će se razviti zavisi od hrane kojom se tele hrani. Ezofagealni žljeb ne funkcioniše kada tele jede suvu hranu, pa ona dospeva u burag gde pod uticaje mikrobne flore biva svarena.
Pored hrane, okolina, prostirka i dlaka su izvor mikroorganizama kojim se naseljava burag. Pored partikula hrane, za dovoljan razvoj mikroorganizama u buragu je neophodna voda. Ako se teladima ne obezbedi dovoljno čiste pijaće vode rast mikrobne flore je ograničen. Mnogi farmeri smatraju da u mleku ili mlečnim zamenicama ima dovoljno vode (oko 90%), te ne poklanjaju dovoljno pažnje obezbeđivanju dovoljnoj količini pijaće vode. Tečna hrana poput mleka, mlečnih zamenica ne odlazi u burag već u sirište.
Postoje dve odvojena procesa razvoja buraga:
- Prvi je fizički rast buraga. Odavno je poznato da hrana utiče na ovaj aspekt razvoja buraga. Kod teladi stare četiri nedelje, koja su hranjena samo mlekom ili mlečnim zamenicama, burag ostaje relativno mali. Ukoliko bi se telad hranila povećanim količinama tečne hrane duže od šest nedelja, ona ne bi zaostajala u porastu, ali bi burag ostao ne razvijen. Nakon odbijanja kod tako hranjene teladi dolazi do naglog zaostajanja u prirastu zbog nefunkcionalosti buraga.
- Drugi aspekt razvoja buraga je produžavanje i zgušnjavanje buražnih papila. Mogli bi ovo nazvati funkcionalnim razvojem. Ishrana može drastično da utiče na ovaj proces.
Na slici se vidi razlika u razvijenosti buražnih papila kod teladi starih 6 nedelja. Prvo je hranjeno mlečnom zamenicom, a drugo je hranjeno mlekom i senom od trećeg dana života. Tele hranjeno mlekom i žitaricama ima mnogo više debljih, gušćih i tamnijih papila, a zid buraga je mnogo bolje vaskularizovan.

Razlog ovome je što se kao krajnji produkt razgradnje sena stvara sirćetna kiselina, koju zid buraga ne koristi za rast i razvoj papila. Telad koja su hranjena većim količinama kabaste hrane imaju značajno povećanje veličine buraga. Međutim ovo je posledica rastezanja, a ne stvarnog rasta buražnog tkiva.
Suština je da mala količina zrnaste hrane, zajedno sa dovoljnom količinom vode omogućava fermentaciju zbog čega nastaje buterna kiselina. To pospešuje razvoj mnogo funkcionalnijeg buraga u kojem će se bolje variti zrnasta hrana, a kasnije u životu i kabasta hrana.
Proces razvoja papila u uzrastu teladi 3 -4 nedelje je ogroman i samogenerišući ako im se pored tečne hrane daju i žitarice. S toga je davanje žitarica u ranonom periodu života bitno, kako bi se obezbedio brži razvoj buraga i stvorili uslovi za ranije zalučenje. Telad koja kasnije počnu sa konzumacijom žitarica ili konzumiraju premalo žitarica u daljem životu su osetljivija te češće oboljevaju.
Povezani tekstovi:
Kupujte online
Proizvodi koji vas mogu zanimati
Milsan
2.871,00 RSD – 6.655,00 RSDOdaberite opcije Ovaj proizvod ima više varijanti. Opcije mogu biti izabrane na stranici proizvoda.Sanolyte
1.135,20 RSDOdaberite opcije Ovaj proizvod ima više varijanti. Opcije mogu biti izabrane na stranici proizvoda.Meggi 35
2.750,00 RSDOdaberite opcije Ovaj proizvod ima više varijanti. Opcije mogu biti izabrane na stranici proizvoda.Cotosan Plus®
1.504,80 RSDOdaberite opcije Ovaj proizvod ima više varijanti. Opcije mogu biti izabrane na stranici proizvoda.
Prijavite se na naš bilten
Budite u toku sa najnovijim vestima i proizvodima
Tel: 021/ 444-921
Email: sano@sano.rs
Adresa: Josifa Pančića 8, 21000 Novi Sad
MB: 08714118
PIB: 100237175
Delatnost: Proizvodnja gotove hrane za domaće životinje
URL: sano.rs